×

Riznica i pinakoteka

Godine 1993. prigodom obilježavanja 900-te obljetnice IVANIĆA prikupljeno je povijesno, kulturno i umjetničko blago ovog prostora. U velikom dijelu je obnovljeno i zaštićeno, a u jednom dijelu i izloženo za javnost. Izloženo se nalazi u riznici i pinakoteci franjevačkog samostana i župe Kloštar Ivanić. Župna crkva Uznesenja BDM kojoj je sve ovo pratnja, zasebna je i osobito vrijedna riznica umjetnina vrlo velikih vrijednosti. Spomenimo ovdje i vrijednu Franjevačku biblioteku spomeničkog značenja. Najveća zasluga za prikupljanje, zaštitu, obnovu i izložbu ove sveukupne spomeničke baštine pripada ondašnjem gvardijanu i župniku fra Slavku Bulaji te velikom dobročinitelju samostana i crkve, gospodinu ing. Anti Todoriću i njegovoj obitelji. Po završetku obnove unutarnjosti crkve obnovljen je poticajem gvardijana i župnika Josipa Vrbanca prostor «stare sakristije» gdje je izložena pinakoteka i riznica sa današnjim popisom eksponata. U obnovljenom prostoru pinakoteka i riznica otvorena je 2008. godine u prigodi obilježavanja 500. obljetnice crkve sv. Ivana i franjevaca u Kloštar Ivaniću.

Tko bude promatrao izloške u toj osobitoj zbirci, vratit će se duboko u prošlost, ali će pogled na te izloške prije svega biti put do novog znanja, a ništa manje i razlog zadovoljstva jer mnogi izlošci su u stanju izazvati udivljenje i zadovoljstvo u promatračima. Treba napomenuti da postav izložbe i pinakoteke prije svega određuje sačuvana kulturna baština, ali isto tako i sam prostor u kojem je smještena traži prilagođivanje pa izlošci nisu poredani ni po sadržaju ni po važnosti. Sačuvana umjetnička i kulturna baština najvećim je dijelom franjevačka jer su izlošci nekoć bili u franjevačkoj crkvi sv. Ivana Krstitelja, ali ima i izložaka koji pripadaju župnoj crkvi Blažene Djevice Marije.

Sadržaj je raznorodan. Najuočljivije su slike koje su se nekoć nalazile u samostanskoj crkvi. Neke su djelo nepoznatih slikara; samo jedan manji dio opravdano je pripisati slikarima franjevcima fra Izaiji Gasseru i fra Luki Ehrleu. Nekim slikama su autori nepoznati, npr. slici sv. Florijana iz franjevačke crkve, slici sv. Petra sa svecima, Trpećeg Krista te slici Isusovog raspeća. Izaija Gasser je 1745. naslikao lik sv. Antuna Padovanskog koji je bio na istoimenom oltaru u franjevačkoj crkvi; Gasserova su također djela slike Porcijunkulskog oprosta, sv. Ivana Nepomuka s oltara sv. Florijana u franjevačkoj crkvi, Majke Božje od svete krunice, Četrnaest svetih pomoćnika i sv. Rozalije. Slika Krštenja Isusovog je djelo slikara Ivana Beyera

Kad je riječ o izloženim skulpturama, tj. kipovima svetaca i dijelova oltara koji podržavaju slike, onda sa zadovoljstvom treba spomenuti ime zagrebačkog kipara Josipa Weinachta koji je u drugoj polovici 18. st. radio i u franjevačkoj crkvi kao i u župnoj crkvi. Valja nabrojiti izložene skulpture: u franjevačkoj crkvi se nekoć nalazio na oltaru sv. Franje Weinactov kip sv. Bernardina Sijenskog; njegov su rad i kipovi sv. Ivana Kapistranskoga, sv. Franje Solanskog koji su nekoć bili na oltaru sv. Antuna Padovanskog u franjevačkoj crkvi. Nepoznati su majstori izradili kipove Anđela, sv. Apolonije, sv. Katarine i Raspela.

U riznici je bilo mjesta i za crkveno posuđe kao i za crkvenu bogoslužnu odjeću. Riječ je o djelima umjetničkog obrta, koja su izvorno učinjena za potrebe crkve sv. Ivana Krstitelja pa stoga imaju osobitu ljepotu i vrijednost. U zbirku crkvene odjeće spadaju biskupska mitra, manipul, bursa, višebojna misnica od broširanog damasta iz 17. stoljeća i svjetlozelena dalmatika. Od crkvenog liturgijskog posuđa sada riznica pruža na uvid pokaznicu, kadionicu, 6 kaleža, ciborij, križ zvani pacifikal, relikvijar i 12 kaleža, a gotovo svi kaleži su iz 18. stoljeća.

Iznenađuje što su u riznici izloženi također rukopisi i rijetke hrvatske i latinske knjige. No, to je opravdano jednostavno zato što su one nekoć bile u rukama ivanićkih franjevaca i potrebno je da budu i danas na domet oka kao svjedočanstvo da su nekoć nadahnjivale stanovnike ivanićkog samostana. Prije svega valja upozoriti na inkunabulski primjerak Svetog pisma koji je tiskana 1497. u Nürnbergu, i to s objašnjenima; naslov mu je Biblia cum postillis (Norimbergae, 1497.). Inkunabula je također život svetaca Jacobusa de Voragine pod naslovom Legenda aurea sanctorum (Norimbergae, 1488.). Iz 16. st. su tumačenje poslanica sv. Pavla In D. Pauli Epistolas omnes interpretatio (Coloniae, 1539.) biskupa Haymam druga Biblia Veteris et Novi Testamenti (Norimbergae, 16. st.), kurtzes Handbuchlin und Experiment vieler Arzteien (Strassburg, 1567.) i De miraculis occultis naturae (Coloniae Agrippinae, 1581.) Levinusa Lemniusa. Iz 17. st. je knjiga Adrianskoga mora syrena (V Benecih, 1660.) Nikole Zrinskoga u prijevodu njegovog brata Petra. Izloženo je više knjiga koje su tiskane u 18. st., i to: Fala ot sveti, aliti govorenje od svetkovina (U Mleci, 1708.) bosanskog franjevca Stjepana Markovca Margitića, zatim Czvet szveteh (Vu Gradcu i Bechu, 1752.-1761.) hrvatskog pavlina Hilariona Gašparotija, Nachin prisustvovanja umiruchima (Quinque Ecclesiis, 1787.) i knjiga, Gaudiozna Krampffa Zvjetek (Graecii, 1764.). Prijevod Svetoga pisma Matije Petra Katančića Sveto pismo Starog i Novog zakona (Budim, 1831.) i Vodič duše k Bogu (1810.) su jedina tiskana djela u riznici koja pripadaju 19. stoljeću. Toj osobitoj zbirci knjiga pripadaju i adminstrativne knjige u rukopisu: Kronika franjevačkog samostana sv. Ivana Krstitelja u Kloštru Ivaniću (1508.-1766.), Matica krštenih župe u Kloštar Ivaniću (157.-1778.) i već spomenuta Knjiga čudesa Blažene Djevice Marije u Kloštru Ivaniću (1757.-1781.).

Osobit sadržaj ove riznice su darovi proštenjara Majci Božjoj, i to: stari i novi zavjetni darovi, verige oslobođenih turskih sužanja, bakrorezni otisak lika Majke Božje i tzv. arma Christi, tj. znakovi njegove muke.