Počeci sadašnje vrlo vrijedne knjižnice sežu u dane kada su se franjevci 1639. g. iznova vratili u Kloštar Ivanić. Knjižnica je vjeran odraz djelovanja franjevaca u ovom kraju, jer ga prati stručnom literaturom. Današnja je knjižnica u potpunosti popisana i na propisni način katalogizirana. O njoj je održan simpozij 1999. g. i objavljeni su radovi toga simpozija pod naslovom: “Knjižnica franjevačkog samostana Kloštar Ivanić“.

Knjižnica danas ima oko 5000 naslova. Među njima ima tri inkunabule (prvotiska!) od kojih je jedan vrlo rijedak primjerak na njemačkom jeziku.

Prvotisci – inkunabule:

– Jacobus De Voragine: Legenda aurea sanctorum

– Lanzkranna, Stephan: Himmelstrasse

– Pelbartus De Themeswar: Sermones Pomerii de tempore et de sanctis

Zatim, knjižnica posjeduje oko 150 rariteta na hrvatskom i više stotina na stranim jezicima. Posebno se ističe svojom farmaceutsko-medicinskom literaturom, jer su franjevci sve od 1728. pa do 1931. g. držali jedinu ljekarnu u ovom kraju, jednu od najstarijih u Hrvatskoj. Današnja ljekarna Kloštar Ivanića nastavak je te iste ljekarne.

Budući da franjevačka knjižnica u Kloštar Ivaniću posjeduje fond od 42 knjige iz kajkavske književnosti, opravdano bi se ta zbirka mogla nazvati Rara kajkaviana, jer ju sačinjavaju rijetka i, po sadržaju i namjeni, različita kajkavska djela.

Glede sadržaja i namjene kajkavskih knjiga koje se nalaze u ovoj franjevačkoj knjižnici u Kloštar Ivaniću, mogli bismo ih podijeliti na:

1. Evanđelja (lekcionari), npr. Evangeliumi tiskani u Zagrebu 1730., 1778., 1819. i 1842. godine.

2. Tumačenja evanđelja (propovijedi) koja su služila kao dragocjena priručna literatura svećeniku propovjedniku u kajkavskoj sredini. U tim se tumačenjima, u povijesti hrvatskog pastoralnog djelovanja, očituje novi pristup u propovjedništvu koji je u Njemačkoj u 18. i početkom 19. st. zastupao Johann Michael Sailer (1751.-1832.) On je u propovijedi promicao praktičnu pouku temeljenu na biblijskim tekstovima. Dva su svjetovna svećenika takav vid tumačenja Evanđelja s njemačkoga preveli na hrvatskokajkavski jezik: Josip Ernest Matijević (1742.-1808.) i Josip Horvat (1772.-1858.).

3. Katekizmi. Knjižnica posjeduje dva katekizma glasovitoga isusovca Jurja Muliha (1694.-1754.). Dosad najbolji poznavatelj i istraživač života i rada Jurja Muliha, Ivan Fuček to djelo naziva veliki katekizam. Cjelokupno djelo ima 1745 stranica i ujedno je najveće Mulihovo djelo uopće, najveći naš katekizam iz vremena baroka.

4. Životi svetaca (propovijedi). U franjevačkoj knjižnici u Kloštar Ivaniću nalaze se dva najveća hagiografska djela, po opsegu najveća u kajkavskoj književnosti 18. st., djela kapucina Štefana Zagrebca (1669.-1742.) u pet knjiga s ukupno preko tri tisuće stranica, čije su naslovnice predočene u dva jezika; latinski i hrvatski. To opsežno Zagrepčevo djelo dragocjeno je ogledalo barokne propovijedi.

5. Pobožnost. U kontekstu teološke i vjerske misli u hrvatskoj kajkavskoj književnosti, svoje posebno mjesto imaju priručnici namijenjeni raznim vrstama pobožnosti u Zagrebačkoj biskupiji, posebice u vjerskim bratovštinama. U franjevačkoj knjižnici Kloštar Ivanić nalaze se tri takve knjige.

6. Povijest. Od povijesnih knjiga, tu se nalazi Kronika aliti spomenvsega sveta vekov vu dva dela razređen… To je zapravo drugo izdanje Vitezovićeve Kronike iz 1696. g. koje je u kajkavskoj redakciji priredio, dodavši svoj dio događanja kronološki popisanih od 1690. do 1744. g., zagrebački kanonik Stjepan Rafaj.

7. Školski udžbenici. 1998. g. otac Vatroslav Frkin donio je u Staroslavenski institut dva ostriška pergamena ispisana glagoljicom. Ostrišci su izvađeni iz hrpta knjige koja se čuva u knjižnici pod signaturom: A-II-58. Radi se o povijesnom djelu Christiana Adolpha Thuldena Historiae nostri temporis: Pars altera koje je tiskano u Kölnu 1657. g.